{"id":568,"date":"2026-11-13T15:07:38","date_gmt":"2026-11-13T14:07:38","guid":{"rendered":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/?page_id=568"},"modified":"2026-11-13T15:15:50","modified_gmt":"2026-11-13T14:15:50","slug":"vezacka-pecina","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/vezacka-pecina\/","title":{"rendered":"Veza\u010dka pe\u0107ina"},"content":{"rendered":"<p>Na padini brda Vezac, u ataru Rva\u0161a, nalazi se Veza\u010dka pe\u0107ina \u2013 prostrana, plitka pe\u0107ina koja je najstariji poznati trag ljudskog \u017eivota na prostoru sela. Na mapi kulturno-istorijskih lokacija Rva\u0161a ozna\u010dena je brojem 10.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-569\" src=\"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/vezacka-pecina.jpg\" alt=\"\" width=\"429\" height=\"322\" srcset=\"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/vezacka-pecina.jpg 429w, https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/vezacka-pecina-420x315.jpg 420w\" sizes=\"auto, (max-width: 429px) 100vw, 429px\" \/><\/p>\n<p><strong>Polo\u017eaj i izgled<\/strong><\/p>\n<p>Pe\u0107ina je \u0161iroka otvorena \u0161upljina u padini brda: najve\u0107a \u0161irina joj je oko 35 metara, du\u017eina oko 40 metara, a visina oko 7,5 metara. Okrenuta je u pravcu jugozapad\u2013sjeveroistok. Brdo Vezac jedno je od uzvi\u0161enja u ataru Rva\u0161a, uz Kilibardu, Crnu glavicu, Mali i Veliki Tre\u0161tenik i \u0160kurtu.<\/p>\n<p><strong>Istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n<p>Prvi arheolo\u0161ki zahvat u pe\u0107ini bio je probni rov iskopan 1987. godine u njenom sredi\u0161njem dijelu, tokom rekognosciranja ovog podru\u010dja. O tom iskopavanju sa\u010duvani su samo usmeni podaci.<\/p>\n<p>Sistematsko istra\u017eivanje obavljeno je 2013. godine u okviru me\u0111unarodnog projekta EUROFARM, koji je vodio University College London (London), uz finansiranje Evropskog savjeta za istra\u017eivanje (ERC). Projekat je po\u010deo 2012. u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i bavi se po\u010decima zemljoradnje i sto\u010darstva u regionu, uklju\u010duju\u0107i Crnu Goru.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanjem u Veza\u010dkoj pe\u0107ini rukovodio je Dejan Gazivoda, Doktor Arheologije, koji je porijeklom iz Rva\u0161a. U ekipi su bili arheobotani\u010darka Anne de Vareilles, arheolozi Nikola Borovini\u0107, David Orton, Gary Marriner, Kevan Edinborough i Sr\u0111an Deli\u0107, te arhitekta Vesna Popovi\u0107.<\/p>\n<p>Biografiju Dejana Gazivode mo\u017eete pro\u010ditati <a href=\"https:\/\/leks.canu.ac.me\/web\/arhcg.php?OID=7284\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">na sajtu CANU, ovdje<\/a>.<\/p>\n<p>Ekipa je postavila koordinatnu mre\u017eu od 6 \u00d7 5 metara, o\u010distila jugozapadni i jugoisto\u010dni profil i nastavila rad u postoje\u0107oj sondi 1 \u2013 rovu dimenzija 2 \u00d7 2,5 metra, koji je dosegao dubinu od 1,80 metara.<\/p>\n<p>Kratak zvani\u010dni izvje\u0161taj mo\u017eete pro\u010ditati na <a href=\"https:\/\/leks.canu.ac.me\/web\/arhcg.php?OID=7120\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">sajtu CANU, ovdje<\/a>.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta je prona\u0111eno<\/strong><\/p>\n<p>U sondi su utvr\u0111ena dva geolo\u0161ka sloja sa ukupno \u0161est faza. Drugi sloj, sa pet faza, dao je ulomke keramike i kosti jelena, konja, koze, ovce, psa i svinje.<\/p>\n<p>Kosti doma\u0107ih \u017eivotinja \u2013 ovaca, koza, svinja i pasa \u2013 uz kosti jelena ukazuju na ljude koji su ovdje dr\u017eali stoku, a povremeno i lovili. Pe\u0107ina je, izgleda, slu\u017eila kao zaklon kroz du\u017ei period, o \u010demu govori vi\u0161e faza kori\u0161\u0107enja.<\/p>\n<p><strong>Koliko je stara<\/strong><\/p>\n<p>U me\u0111unarodnoj arheolo\u0161koj bazi Fasti Online, nalazi\u0161te je okvirno smje\u0161teno u period od 1500. do 1000. godine prije nove ere, odnosno u bronzano doba. U izvje\u0161taju se, me\u0111utim, navodi da pokretni nalazi u to vrijeme jo\u0161 nisu bili precizno datirani i da je planirana njihova detaljnija analiza.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to je pe\u0107ina va\u017ena<\/strong><\/p>\n<p>Veza\u010dka pe\u0107ina pokazuje da je prostor dana\u0161njih Rva\u0161a bio naseljen hiljadama godina prije prvog pisanog pomena sela u turskom popisu iz 1521. godine. Zanimljivo je i to da su nalazi vezani za sto\u010darstvo \u2013 djelatnost koja je u Rva\u0161ima trajala sve do 20. vijeka, kada su Rva\u0161ani i dalje izgonili stoku na ljetnju ispa\u0161u na Komove, Mora\u010du, \u0160titare i Mikuli\u0107e.<\/p>\n<p><strong>Za posjetioce<\/strong><\/p>\n<p>Pe\u0107ina nije ure\u0111ena za turisti\u010dke posjete. Arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta su za\u0161ti\u0107ena zakonom: u pe\u0107ini se ne smije kopati niti iznositi predmeti. Ako slu\u010dajno prona\u0111ete ulomak keramike, kost ili drugi predmet, ostavite ga na mjestu, fotografi\u0161ite i javite Upravi za za\u0161titu kulturnih dobara ili nama.<\/p>\n<p><strong>Izvori<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Fasti Online (AIAC), \u201eVeza\u010dka pe\u0107ina\u201c, sezona 2013 (AIAC_3593): <a href=\"https:\/\/fastionline.org\/s\/folder\/item\/58998\">org\/s\/folder\/item\/58998<\/a><\/li>\n<li>Pavle S. Radusinovi\u0107, Naselja Stare Crne Gore, posebni dio (toponimi i ispa\u0161a).<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na padini brda Vezac, u ataru Rva\u0161a, nalazi se Veza\u010dka pe\u0107ina \u2013 prostrana, plitka pe\u0107ina koja je najstariji poznati trag ljudskog \u017eivota na prostoru sela. Na mapi kulturno-istorijskih lokacija Rva\u0161a ozna\u010dena je brojem 10. Polo\u017eaj i izgled Pe\u0107ina je \u0161iroka otvorena \u0161upljina u padini brda: najve\u0107a \u0161irina joj je oko 35 metara, du\u017eina oko 40 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":569,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-568","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=568"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":577,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/568\/revisions\/577"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/media\/569"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}