{"id":526,"date":"2026-03-28T21:45:05","date_gmt":"2026-03-28T20:45:05","guid":{"rendered":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/?page_id=526"},"modified":"2026-03-28T21:48:51","modified_gmt":"2026-03-28T20:48:51","slug":"istorija-sela-rvasi","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/istorija-sela-rvasi\/","title":{"rendered":"Istorija sela Rva\u0161i"},"content":{"rendered":"\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-style-default is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<pre class=\"wp-block-code\"><code><strong><em>Izvor teksta: Dr Pavle S. Radusinovi\u0107 \u201eNaselja Stare Crne Gore, posebni deo\u201c, Beograd, 1986. godine.<\/em><\/strong><\/code><\/pre>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p><strong><em>Polo\u017eaj sela.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ovo veliko selo ima povoljan geografski polo\u017eaj. Nalazi se nadomak Skadarskog jezera i na podjednakoj udaljenosti od Titograda i Cetinja. Od R. Crnojevi\u0107a Udaljeno je 8 km. Kroz njega prolazi put koji vezuje ta tri gradska naselja. Sa njime selo povezuju \u010detiri kraka, i to prvi do Karu\u010da, dug 3 km, izgra\u0111en 1910, drugi do Gospo\u0161tina (1,8 km), izgra\u0111en 1964, tre\u0107i do Pod uba (1,3 km) izgra\u0111en 1966, i \u010detvrti do Suvodola (1,9 km) izgra\u0111en 1967. god. Selo zahvata ugnute dijelove donjoceklinske povr\u0161i koja \u010dini \u0161iri izdignuti dio sjeverozapadnog oboda Skadarskog jezera. Kao aglomeracija pove\u0107eg skupa manjih naseobina, stere se na prostoru ne\u0161to du\u017eem od 5 km- od Vranja i Leperi\u0107a do Karu\u010da i od Rva\u0161ke strane do Tre\u0161tenika, \u0161irokom oko 4,5 km. U cjelini posmatran ovaj prostor ima izvjesne obrise kotlinskog oblika koji prema Karu\u010du ljevkasto izlazi na Skadarsko jezero. Njegovi sredi\u0161nji dijelovi predstavljeni su zaravnima, koje se \u201emogu\u201c nazvati (tako ih ovdje nazivaju) Rva\u0161ko polje.<\/p>\n\n\n\n<p>One su sa svih strana okru\u017eene manjim i ve\u0107im brdima, me\u0111u kojima se isti\u010du \u2013 ka jugu Kilibarda, ka istoku Crna Glavica, Mali i Velji Tre\u0161tenik i Vezac, sa zapada Rva\u0161ka strana i prema sjeveru Vranj i Leperi\u0107. Katastarska granica sela, pak, po\u010dev od \u017divkove rupe na istoku, ide na zapad grebenom Veljeg Vesca i Malog Tre\u0161tenika, te dalje prelazi put Cetinje \u2013 Titograd i izbija na Leperi\u0107 i Carev laz. Odatle skre\u0107e na jugozapad i preko \u0160kurta, Ma\u0161trokolove glavice i Suvodola spu\u0161ta se na Crnu glavicu, a zatim skre\u0107e ka istoku na Studenu glavicu, gdje prelazi put Titograd \u2014 Cetinje, pa se dalje spu\u0161ta kod Lazine i obuhvata Kilibardu i Karu\u010d, te nastavlja do \u0106ajine prodoli i izbija na \u017divkove rupe. Tako uokviren atar sela, dug (SZ\u2013-JI) 5,5 km i \u0161irok (Z-I) 1,9 km, zahvata povr\u0161inu Od 10,54 km2. Visina sela kod crkve iznosi 140 m.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Istorija.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Da su Rva\u0161i staro naselje, mo\u017ee se, pered drugih dokaza, zaklju\u010diti i po povoljnom polo\u017eaju i prirodnim odlikama. Preko njih su vodili i srednjovjekovni putevi od primorja prema Skadru i Podgorici, a pominju se i y Cetinjskom ljetopisu. Dijelovi sela \u2013 Doljani, Ugalak i Pipac su bili \u201evrlo staro naselje i rekao bih\u201d, ka\u017ee Jovi\u0107evi\u0107, \u201eda su pripadali Pipcu, jer se na Pipcu i danas vice razvaline od dvije crkve od kojih je jedna bila vrlo velika\u201d. Ovome on dodaje i ostatke utvr\u0111enja \u2013 Babinog grada, kakvih je jo\u0161 od ranog srednjeg vijeka bilo u ovim krajevima.\u201d Prema turskim defterima Rva\u0161i su 1521. imali 13 ku\u0107a. Gotovo vijek kasnije Bolica navodi da su imali 18 domova i 40 vojnika. Me\u0111utim , drugom polovinom 17. i prvom 18. vijeka naselje se poput drugih donjoceklinskih sela, kako zbog turskih upada od Podgorice i \u017dabljaka, tako i zbog sukoba sa Bjelicama usporeno razvijalo da bi tek novijim naseljavanjem \u201enegdje od 1770. do 1790. god.\u201c po\u010delo br\u017ee i ja\u010de da se razvija.5 Godine 1865. Rva\u0161i su imali 85 d. a 1903. 82. Pripadali su ceklinskoj kapetaniji,&nbsp; koja je 1883. obuhvataju\u0107i Ceklin sa 159 d., Meterize (97), \u017dupu (188), Dujevu (67), oko Rijeke (119) i Dodo\u0161e (160 d.) imala 790 d., a 1903. Obuhvataju\u0107i Prevlaku (50 d.), Bobiju (17), Dru\u0161i\u0107e (185), Dujevu (73), Lipovik (12), \u0160in\u0111on (22), Rije\u010dki grad (25), Jankovi\u0107e (21), O\u0107evi\u0107e (16), Uli\u0107e (46), Ceklin (127) i Rijeku Crnojevi\u0107a (varo\u0161) (108) imala 923 d. Prema Jovi\u0107evi\u0107u,&nbsp; u selu je 1906. god. bilo 78 d., a prema podacima iz 1925. bilo ih je 92 sa 483 stanovnika. 3atim 1948 (81 :383), 1953 (84 :391), 1961 (85 :365) i 1971 (73 :257). U zadnja dva popisa sastav doma\u0107instava prema broju \u010dlanova bio je: sa 1 (11:12), sa 2-5 (35:37), sa 5-8 (28 :17) i sa 8 i vi\u0161e (10:7). Istovremeno je sastav glavnih starosno\u2013polnih grupa bio prve 144 :89 (\u017e. 62:38), druge 148:103 (\u017e. 88:82) i tre\u0107e 73:65 (\u017e. 41:36).<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Struktura stanovni\u0161tva.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>A struktura mje\u0161tana prema obrazovanju: bez \u0161kole ih je bilo 89:58 (\u017e. 78:45), sa \u010detvorogodi\u0161njom 155:134 (\u017e. 73:78), sa osmogodi\u0161njom 21:31 (\u017e. 9 12), sa srednjom 9 :8 (\u017e. 1:4), sa vi\u0161om 3:1 (\u017e. 1:0) i kvalifikovanih radnika 5:5, a nepismenih 50:42 (\u017e. 47 : 38).<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, tada je posjedovna i dohodovna struktura doma\u0107instava bila: bez zemlje (8:3), do 2 ha (25:10), sa 2-5 (24:5), sa 5-10 (18 : 10), sa 10\u201315 (3 : 10) i sa 15 i vi\u0161e ha (6 : 36), odnosno poljoprivrednih 40:52, mje\u0161ovitih 27 : 10 i nepoljoprivrednih 9;11.<\/p>\n\n\n\n<p>U 1953. godini 135 aktivnih izdr\u017eavalo _je 249 lica; u poljoprivredi 115:235, a sa li\u010dnim primanjima bilo je 7 lica. Taj odnos se u naredna dva popisa izmijenio tako da je aktivnih biLo 110 105, izdr\u017eavanih 227 146, u poljoprivredi 76 : 88 i 119 : 113, a sa li\u010dnim primanjima 28:6.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Tip sela.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Relativno veliko prostranstvo naseljenog dijela atara i njegova \u201erazu\u0111ena\u201c konfiguracija poslu\u017eili su kao povoljna prirodna osnova za formiranje \u010ditavog niza manjih naseobinskih jedinica, koje morfolo\u0161ki i funkcionalno \u010dine jedinstvenu seosku cjelinu. Ku\u0107e su, naime, razbacane i u poglavito malim grupama locirane na mjestima koja su najbli\u017ea ziratnim povr\u0161inama, tj. obodom , \u201epolja\u201c i manjih depresija, kao i na obroncima manjih uzvi\u0161enja ili poni\u017ee njih. I mada je u Rva\u0161ima 85 ku\u0107a razbijeno na 20 naseljeNih lokacija koje imaju svoje nazive, za naselje se u cjelini ne mo\u017ee re\u0107i da je tipi\u010dno razbijeno, poput nekih cuckih ili ozrini\u010dkih sela, i to kako zbog manjeg rastojanja izme\u0111u grupisanih ku\u0107a, tako i zbog pogodnije povezanosti izme\u0111u njih. Sve ovda\u0161nje patuljaste naseobinske skupine su bliske imovinskim kompleksima koji ih uglavnom razdvajaju, tako da ih pro\u017eimanje ruralnog pejza\u017ea \u010dini manje ra\u0161trkanim. Ti manji i ve\u0107i dijelovi naselja cy: Karu\u010d (5 ku\u0107a), Donji Pipac (3), Gornji Pipac (2), Medun (3), Doljani (8), Kova\u010dev do (3), Krnjanovina (2), Zarlin do (2), Gospo\u0161tine (8), Bale\u017ean (2), Ugalak (8), \u0110ukanova glavica (2), Bogdani\u0107 (2), Suvodoli (2), Pod glavicom (5), Pod uba (14), \u010civolov brijeg (7), Pod \u0160kam (1), Na \u0160kam (2) i Vukotin Kr\u0161 (4). Srednja Udaljenost \u201ezaselaka\u201c od sredi\u0161ta sela, koje se nalazi y Krnjanovini (na cesti Titograd \u2013\u2013 Cetinje), iznosi oko 0,7 km. Sve ku\u0107e u selu su solidno gra\u0111ene \u2013 u kamenu i kre\u010du; prizemnih je 33, 48 na izbi, i 4 dvospratne. Pokrivene su tiglom, a sa plafonima su7 \u2014 da\u0161\u010danim 25, malterisanim 52 i bez plafona 8. Za ovo relativno imu\u0107no selo karakteriti\u010dno je da je u novije vrijeme obnovilo, prepravilo ili na mjesto starih izgradilo prete\u017eni dio ku\u0107a. Ta\u010dnije, dok je u me\u0111uratnom periodu prepravkama bilo zahva\u0107eno 18, dotle su u poratnom, osobito poslije 1960. prepravke, dogradnja i izgradnja obuhvatile manje ili vi\u0161e gotovo 60 ku\u0107a. U selu su popisana 74 stana sa 2729 m2, od kojih su 34 iz prvog, 8 iz drugog, 27 iz tre\u0107eg i 4 iz \u010detvrtog perioda.<\/p>\n\n\n\n<p>Od njih je 16 bilo sa otvorenim ognji\u0161tem, 4 sa zemljanim podom, 61 sa elektri\u010dnim osvjetljenjem i 13 bez njega. Prema vrsti su: 33 jednosobna i garsonjere, 23 dvosobna, 15 posebnih soba i 3 trosobna. Svi su bili nastanjeni. Nastanjenost svih stanova u prvom redu je posljedica povoljnih prirocnih uslova, geografskbg polo\u017eaja i saobra\u0107ajne povezanosti sela sa nedalskim gradskim naseljima i Skadarskim jezerom. U Krnjanovini je autobuska stanica; tu su ranije bili hanovi, a u novije vrijeme ugostiteljski objekti i prodavnica mje\u0161ovite robe od 1957.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Stanovni\u0161tvo.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U Rva\u0161ima su jula 1973. \u017eivjela ova bratstva:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Jovi\u0107evi\u0107i<\/strong> (8 porodica),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Kosti\u0107i<\/strong> (12),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Gazivode<\/strong> (10),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Strugari<\/strong> (12),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u0160ofranci<\/strong> (24),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Jankovi\u0107i<\/strong> (3),<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Radunovi\u0107i <\/strong>(2) i:<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Dragojevi\u0107i, Klimovi\u0107i, Bani\u0107evi\u0107i i Jablani <\/strong>(po 1).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Na razmje\u0161taj zaselaka vr\u0161ile su uticaj i bratstveni\u010dke grupacije koje su svojim uve\u0107avanjem uve\u0107ale i broj ku\u0107a y zaseocima. Takvi zaseoci su: Pod uba, gdje sem 1 doma\u0107instva Gazivoda \u017eive \u0160ofranci, Gospo\u0161tine, gdje je najvi\u0161e Strugara itd. Iz sela su se poslije 1945. iselila 152 stanovnika; najvi\u0161e u Titograd, Cetinje i R. Crnojevi\u0107a. Dobar dio ih povremeno dolazi, poglavito iz nedalekih gradova, posebno preko ljeta. Dnevnih migranata je 15. Karakteristi\u010dno je navesti da su u pomenuto vrijeme y selu bila 62 lica koja su imala preko 55 god. starost\u0161 od njih su 34 penzioneri.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Vode.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de opskrbe vodom, naselje je svakako najprije koristilo izvore iz obalne zone Skadarskog jezera, odnosno sa Karu\u010da. Zatim su gra\u0111eni zajedni\u010dki ili bratstveni\u010dki ublovi, kakvi su: Rva\u0161ki ubao, koji je zajedni\u0161tvo svih bratstava sem Kosti\u0107a i Strugara, izgra\u0111en 1815. god; takav je i Pozovi ubao, izgra\u0111en 1825, dok je Kosti\u0107a ubao vlasni\u0161tvo istog bratstva, a izgra\u0111en je 1816. god. Sem njih selo ima 102 privatne bistijerne od kojih su 28 izgra\u0111ene do 1918. g0d, 11 u periodu 1918\u201341, a ostale poslije 1945. Znatan dio njih je manje kubature napravljene su obi\u010dno uz ku\u0107u pa se u njih sliva voda sa krova.<\/p>\n\n\n\n<p>Bogatije ku\u0107e imaju i po dvije bistijerne. Jedini zaselak koji nema potrebu da pravi objekte za vodu je Karu\u010d. Njemu su u neposrednoj blizini izvori \u2013 Vola\u010dka jama, Karu\u010dki studenac i Balje\u0161kovica. Iza Karu\u010dkog kr\u0161a su i \u0110urovo i Kalu\u0111erovo oko, koji pripadaju Dru\u0161i\u0107ima. Oko ovih izvora i \u201eoka\u201c ranije su bile ribarske ku\u0107ice, koje su sada y najve\u0107em broju napu\u0161tene i poru\u0161ene. Zbog pogodnog polo\u017eaja, dobre vole i ribe, na Karu\u010du je vladika Petar I po\u010detkom pro\u0161log vijeka podigao pove\u0107u ku\u0107u, zvanu karu\u010dka ili vladi\u010dina kula.<\/p>\n\n\n\n<p>Izdignuta je na Karu\u010dkom brijegu, odakle se pru\u017eaju lijepi vidici prema jezeru. Tu je vladika najvi\u0161e boravio preko zime. Kula je, na \u017ealost, sada zapu\u0161tena.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Zanimanje stanovni\u0161tva i ostali podaci o selu.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Relativno nagle promjene u standardu sela nastale su poslije uvo\u0111enja elektri\u010dnog osvjetljenja 1969. godine. Do juna 1974. bile su elektrificirane jo\u0161 samo 4 ku\u0107e. Tada se samo ognji\u0161tem slu\u017eilo 9 doma\u0107instava, ognji\u0161tem i obi\u010dnim \u0161poretom 21, ognji\u0161tem i elektri\u010dnim \u0161poretom 10, obi\u010dnim i elektri\u010dnim \u0161poretom 19, a samo elektri\u010dnim 16, fri\u017eider je imalo 30, televizor 20, radio\u2013prijemnik i tranzitor 43, gramofon 16 doma\u0107instava itd. U zadnje dvije decenije veoma je potisnuto staro poku\u0107stvo, posebno namje\u0161taj za ostavu i spavanje. Savremene postelje i ormane koristi 70 doma\u0107instava, kau\u010de 40, novija sjedi\u0161ta 72 itd.<\/p>\n\n\n\n<p>Ove promjene su prate\u0107a pojava i izraz sli\u010dnih zama\u0161nih promjena u renoviranju i izgradnji novih ku\u0107a u novijem periodu. Odlikuje ih vidnija artikualcija stambenog prostora. Staru , tzv. ku\u0107u \u201eizjedna\u201d zamjenjuju stanovi sa diferenciranim kuhinjskim i drugim dijelovima. Uve\u0107avanjem broja soba, hodnika, prostorija za ostavu i sl. uve\u0107ana je potreba za njihovim opremanjem prikladnijim, savremenijim stvarima.<\/p>\n\n\n\n<p>Elementi promjene prisutni su u vanjskom izgledu ku\u0107a, njihovom alociranju, prilazima i dvori\u0161tima. Oni su znatno funkcionalnije i ljep\u0161e oblikovani nego ranije. Ovo se naro\u010dito odnosi na prepravljene ili nanovo izgra\u0111ene tarace i stepeni\u0161ta, njihove ograde, kao i na dvori\u0161ta koja poprimaju odre\u0111eniju fizionomiju. Anketom smo ustanovili, na primjer, da je od 68 dvori\u0161ta \u2013 48 sa povr\u0161inom do 50 m2, 12 od 50 do 100, 6 od 100 do 200 i 2 od 200 do 300 m2, 38 ogra\u0111eno kamenom, a 30 drvenom ili \u017ei\u010danom ogradom, od kojih je do 1945. god. napravljeno 20, a poslije 48.<\/p>\n\n\n\n<p>Na drugoj strani, za raznovrsne djelatnosti (ratarstvo, osobito vinogradarstvo, sto\u010darstvo i ranije ribolov) potrebni su i odgovaraju\u0107i pomo\u0107ni objekti koji su i pored prili\u010dnog broja ku\u0107a na izbi bili i ostali brojni. Jo\u0161 i danas se y izbama 25 \u201edvobojnih\u201c ku\u0107a spra\u0107a stoka, a sve takve ku\u0107e u svom donjem dijelu imaju ujedno i magacine. Ostalih , manjih i ve\u0107ih objekata, za stoku, svinje i \u017eivinu ima 80. Oni su najve\u0107im dijelom sastavni dio u\u017eeg ili \u0161ireg dvori\u0161nog kompleksa, a locirani su bilo posebno ili u sastavu ku\u0107a kao njihovi produ\u017eeni, dogra\u0111eni dijelovi. U novijem periodu, naporedo sa smanjivanjem broja sitne stoke, postepeno nastaju pojate gra\u0111ene u suvome\u0111i i pokrivene slamom a zamjenjuju ih, za krupnu stoku, ugodnije \u0161tale. Tako\u0111e su mjestimi\u010dno izgra\u0111eni manji, mahom odvojeni objekti za svinje. Suprotno ovome, brojne ribarske ku\u0107ice koje su ranije bile namijenjene za soljenje i su\u0161enje ribe, uglavnom preuzimane iz zajedni\u010dkih ceklinskih ribolova su zapu\u0161tene, raskrivene i izlo\u017eene propadanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Prostorni odnos izme\u0111u zaselaka i imovinskih potesa ovdje je dosta neposredan, tako da se za prete\u017eni dio doma\u0107instava mo\u017ee re\u0107i da im glavni dio imanja predstavlja oku\u0107nicu. Ovo naro\u010dito va\u017ei za dio sela od ceste do Pipca, koji je najvi\u0161e uravnjen. Otuda i relativno veliki broj doma\u0107instava sa velikim oku\u0107nicama p0d kojima je uop\u0161te uzev oko 13 rala oranice, 22 rala livade, 38 rala vinograda itd. Sli\u010dno susjednim Dru\u0161i\u0107ima10 i Dobrskoj \u017dupi i ovdje se ni\u017eu duge poligonalne kamene ograde oko imanja i serije podzidanih kaskada. Izme\u0111u tih ograda se od glavnih putevnih krakova razgranjavaju prilazpi puteljci prema zaseocima, ku\u0107ama i imanjima. Srednja udaljenost imanja kre\u0107e se od oko 0,5 km za oranice i oko 0,8 km za livade do oko 1,5 km za \u0161ume i branjevine. Najudaljenija imanja su y Ceklinskom polju i Odrinskoj gori. Rva\u0161i , izuzimaju\u0107i ceklinske ribolove, nijesu imali komunicu. Pristranci povi\u0161e zaselaka, gdje su uglavnom ispa\u0161e i branjevine, su privatno parcelisani i tu i tamo ogra\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i bez svoje planine i katuna, Rva\u0161i su ljeti davali sitnu stoku na \u010duvanje u Komovima i Mora\u010di, a s jeseni, mada znatno manje, y \u0160titarima i Mikuli\u0107ima. Prije 1941. god. na ljetnji izdig stoku je slalo oko 60 d, a na jesenji oko 10. Poslije 1945. god. taj broj se naglo smanjivao tako da danas na prvi izdig stada sa malobrojnim grlima daje desetak doma\u0107instava.<\/p>\n\n\n\n<pre class=\"wp-block-code\"><code><strong><em>Izvor teksta: Dr Pavle S. Radusinovi\u0107 \u201eNaselja Stare Crne Gore, posebni deo\u201c, Beograd, 1986. godine.<\/em><\/strong><\/code><\/pre>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Polo\u017eaj sela. Ovo veliko selo ima povoljan geografski polo\u017eaj. Nalazi se nadomak Skadarskog jezera i na podjednakoj udaljenosti od Titograda i Cetinja. Od R. Crnojevi\u0107a Udaljeno je 8 km. Kroz njega prolazi put koji vezuje ta tri gradska naselja. Sa njime selo povezuju \u010detiri kraka, i to prvi do Karu\u010da, dug 3 km, izgra\u0111en 1910, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-526","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=526"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/526\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":537,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/526\/revisions\/537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}