{"id":22,"date":"2015-03-27T22:17:52","date_gmt":"2015-03-27T21:17:52","guid":{"rendered":"http:\/\/rvasi.me\/ceklin\/?page_id=22"},"modified":"2015-04-05T08:10:30","modified_gmt":"2015-04-05T07:10:30","slug":"rvasi-kroz-vrijeme","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/rvasi-kroz-vrijeme\/","title":{"rendered":"Rva\u0161i kroz vrijeme"},"content":{"rendered":"<p>Rva\u0161i su grani\u010dno mjesto biv\u0161e Rije\u010dke i Lje\u0161anske nahije, odnosno biv\u0161eg Cetinjskog i Titogradskog sreza, a danas op\u0161tina Cetinje i Podgorica. Jednako je udaljeno od ova dva grada, oko 13 kilometara. Sa Lje\u0161anskom nahijom selo se grani\u010di od sjevera i sjeveroistoka. Isto\u010dno je selo Bobija, ju\u017eno su Dru\u0161i\u0107i, zapadno su Meterizi, a sjeverozapadno od Rva\u0161a je Dobrska \u017dupa.<\/p>\n<p>O porijeklu imena mjesta ne postoje pouzdani podaci. Prema jednoj legendi, tu je \u017eivjela neka Mare Rva\u0161ica, pa je mjesto po njoj dobilo ime. Mare se, prema toj legendi, nije udavala, a svoje imanje, koje je zahvatalo ve\u0107i dio dana\u0161njeg Rva\u0161kog Polja, zavje\u0161tala je Crkvi.<\/p>\n<p>Meni, li\u010dno, \u010dini se vjerovatnijim da ime poti\u010de po prvim mje\u0161tanima koji su naselili ovaj kraj, mnogo ranije nego \u0161to su to u\u010dinili Ceklinjani, i koji su se morali \u017eestoko rvati sa prirodom da bi od kamena oteli par\u010de plodne zemlje i sebi stvorili kakve takve uslove za \u017eivot.<\/p>\n<p>Ina\u010de, \u010ditav predio na kome se, pored Rva\u0161a, nalaze sela \u017dabljak, Dodo\u0161i, Prevlaka, Bobija, Dru\u0161i\u0107i, Dujeva, \u0160in\u0111on, Meterizi, Dobrska \u017dupa i varo\u0161ica Rijeka Crnojevi\u0107a, je na nadmorskoj visini koja ne prelazi 300 metara (ne ra\u010dunaju\u0107i visoka brda). Sva ova naseljena mjesta ili se nalaze na samoj obali Skadarskog Jezera ili ga doti\u010du svojim obodom, izuzev Meteriza i Dobrske \u017dupe. To ovom predjelu obezbje\u0111uje blagu zimu, sa rijetkim snijegom. U staro vrijeme kori\u0161\u0107en je za zimovanje stada i nazivao se Gornja i Donja \u017dupa. Gornju \u017dupu \u010dinili su dana\u0161nji Meterizi i Dobrska \u017dupa, a u Donju \u017dupu spadali su Rva\u0161i i Dru\u0161i\u0107i. Kada su Ceklinjani po\u010deli naseljavati ovo podru\u010dje u drugoj polovini 18- og vijeka, katunsko pleme Bjelice, ve\u0107 se bilo spustilo sa svojim stadima do Jezera. Ceklinjani su ih potisnuli, a u tome su im, pored Ljubotinjana, pomogli i Dobrljani, koji su tada \u017eivjeli u Dobrskom Selu, ispod Cetinja. U znak priznanja Ceklinjani su nagradili Dobrljane dijelom teritorije i dali im da je sami izaberu u Gornjoj ili Donjoj \u017dupi. Oni su se odlu\u010dili za Gornju \u017dupu i otuda i naziv dana\u0161njeg naselja Dobrska \u017dupa. Sli\u010dno su dobili i Ljubotinjani, ali na teritoriji na kojoj se nalazi Dujeva.<\/p>\n<p>Prema nekim zapisima, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su Rva\u0161i veoma staro naselje, posebno dana\u0161nji zaseoci Pipac, Doljani i Galak. Prema navodima dr Pavla Radusinovi\u0107a<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a>, u turskim defterima navodi se da su Rva\u0161i 1521. godine imali 13 ku\u0107a, a gotovo vijek kasnije, prema Bolici, 18 domova i 40 vojnika. U narednih 150 godina, starosjedela\u010dko stanovni\u0161tvo se raselilo, vjerovatno zbog \u010destih upada Turaka, a i pod pritiskom katunskog plemena Bjelice.<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a> Prema nekim izvorima, Ceklinjani su po\u010deli naseljavati Rva\u0161e izme\u0111u 1770. i 1790. godine.\u00ab&#8230;Prvo su naselje u\u010dinili Gazivode pri Bogdani\u0107u i Strugari pri Rva\u0161kom Polju. Za ovima su dodigli ovdje \u0160ofranci, Jovi\u0107evi\u0107i i Kosti\u0107i; ostali su se docnije doselili na imanja, koja su kupovali u pojedinih seljana&#8230;\u00bb.<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a> Godine 1865. Rva\u0161i su imali 85 domova, a 1925. bilo je 92 doma sa 483 stanovnika.<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[4]<\/a> Poslije Drugog svjetskog rata, prema obavljenimpopisima, broj stanovnika Rva\u0161a kretao se ovako: godine 1948 bila su 383, a 1953. 391 stanovnik. Od 1961. godine broj stanovnika Rva\u0161a konstantno se smanjuje. Te godine Rva\u0161i su imali 365 stanovnika, 1971. godine 257, 1981. godine 194, a 1991. broj stanovnika spao je na 130. Danas je osjetno ve\u0107i broj porodica, ali je selo raseljeno prelaskom mje\u0161tana u grad i sada ga, uz rijetke izuzetke, \u010dine stara\u010dka doma\u0107instva. Prema popisu iz 2003. godine Rva\u0161i su imali 73 stanovnika. I pored osjetnog smanjenja broja stanovnika, dva posljednja popisa pokazuju porast broja stanova. Tako su Rva\u0161i imali 110 stanova 2003. godine u odnosu na 64 stana, koliko su imali 1991. godine.<\/p>\n<p>Sa stanovi\u0161ta tipa naselja, Rva\u0161i spadaju u naselja razbacanog tipa. Prote\u017eu se od sjevera prema jugu od Careva Laza do Riba\u0161a, a posmatrano od zapada prema istoku od Meteriza do Karu\u010da. U oba pravca rastojanje je 4-5 kilometara.<\/p>\n<figure id=\"attachment_42\" aria-describedby=\"caption-attachment-42\" style=\"width: 768px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-42 size-full\" src=\"http:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/mala-crkva-rvasi1.jpeg\" alt=\"Mala crkva u Rva\u0161ima, sagra\u0111ena krajem 18. vijeka\" width=\"768\" height=\"576\" srcset=\"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/mala-crkva-rvasi1.jpeg 768w, https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/mala-crkva-rvasi1-300x225.jpeg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 768px) 100vw, 768px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-42\" class=\"wp-caption-text\">Mala crkva u Rva\u0161ima, sagra\u0111ena krajem 18. vijeka<\/figcaption><\/figure>\n<p>Prvi sa\u010duvani kulturno-istorijski spomenik u Rva\u0161ima je Mala crkva, koju je sagradilo 14 porodica, krajem 18-og vijeka, poslije bitke na Krusima 1796. godine. Zakonom je za\u0161ti\u0107ena, a nalazi se pored crkve Svetog Nikole, koja je sagra\u0111ena skoro sto godina kasnije (1872. godine). Tu se nalazi i seosko groblje. Interesantan je podatak prema kome su se Rva\u0161ani dogovorili da se u krugu nove avlije ne mo\u017ee podi\u0107i ni jedna grobnica ukoliko za to ne postoji op\u0161ti konsenzus svih Rva\u0161ana. Drugim rije\u010dima, dovoljan je jedan glas protiv da osujeti takvu namjeru. I to se i danas po\u0161tuje. Bilo je nekoliko slu\u010dajeva da su mje\u0161tani, \u010dije su se stare grobnice grani\u010dile sa krugom nove avlije, prilikom renoviranja, zahvatili samo po nekoliko centimetara avlije, pa su morali to da uklanjaju poslije rasprave na sudu, bez obzira \u0161to o tom starom dogovoru ne postoji nikakav pisani dokument.<\/p>\n<p>Jedina grobnica koja se nalazi u krugu nove avlije, ispred crkve Svetog Nikole, je grobnica proslavljenog ceklinskog junaka Kenja Stankova Jankovi\u0107a, koji je oba puta bio na \u010delu Ceklinjana, kada su osvajali grad \u2013 tvr\u0111avu \u017dabljak (Crnojevi\u0107a). Ovaj spomenik podigao je knjaz Nikola I, 1874. godine. Na nadgrobnoj plo\u010di, Knjaz je dao da se upi\u0161e posveta, uklesana u kamenu, sljede\u0107e sadr\u017eine:<\/p>\n<blockquote><p>Kenjo Stankov Jankovi\u0107<\/p>\n<p>1794 \u2013 1867.<\/p>\n<p>Pod ovom grobnicom po\u010divaju kosti juna\u010dkog Srbina Kenja Stankova Jankovi\u0107a, koji je jednom 1835. a drugom 1852. na udarac grada \u017dablja\u010dkoga prvi od sviju vitezova crnogorskijeh izi\u0161ao na bedem od grada. Ovaj spomenik \u010dini Knjaz Nikola Petrovi\u0107 Kenju radi njegova vite\u0161tva i vjernosti svoga ota\u010dastva.<\/p>\n<p>Gra\u0111en 1874. g.<\/p><\/blockquote>\n<figure id=\"attachment_44\" aria-describedby=\"caption-attachment-44\" style=\"width: 768px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-44 size-full\" src=\"http:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/grob-kenja-stankova-jankovica1.jpeg\" alt=\"Grobnica Kenja Stankova Jankovi\u0107a ispred crkve Sv. Nikole u Rva\u0161ima\" width=\"768\" height=\"576\" srcset=\"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/grob-kenja-stankova-jankovica1.jpeg 768w, https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/grob-kenja-stankova-jankovica1-300x225.jpeg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 768px) 100vw, 768px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-44\" class=\"wp-caption-text\">Grobnica Kenja Stankova Jankovi\u0107a ispred crkve Sv. Nikole u Rva\u0161ima<\/figcaption><\/figure>\n<p>Vi\u0161e puta bio sam u prilici da od starih ljudi \u010dujem pri\u010du kako je knjaz Nikola imao obi\u010daj da u Od\u017eakliji svoga dvorca na Cetinju \u010desto okupi serdare i vojvode i razgovara sa njima. Jednom takvom prilikom pitao ih je pred kojom crkvom u Crnoj Gori je sahranjeno najvi\u0161e junaka. Jedan od glavara, \u017eele\u0107i da se dodvori Knjazu, odmah je rekao da je to crkva na \u010cevu (Knja\u017eeva \u017eena Milena bila je rodom sa \u010ceva, od Vukoti\u0107a). Drugi jedan glavar kazao je da je to crkva u Markovini (selo u Katunskoj nahiji). A onda je Knjaz rekao da je najvi\u0161e junaka sahranjeno pred crkvom Sveti Nikola u Rva\u0161ima. Kada je neko od serdara upitao Gospodara za\u0161to je to ba\u0161 crkva u Rva\u0161ima, on je odgovorio da je od 12 Ceklinjana koji su prvi put uskakali u utvr\u0111eni grad \u017dabljak, osam sahranjeno pred crkvom u Rva\u0161ima.<\/p>\n<figure id=\"attachment_43\" aria-describedby=\"caption-attachment-43\" style=\"width: 768px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-43 size-large\" src=\"http:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/crkva-svetog-nikole-rvasi1-768x1024.jpeg\" alt=\"Crkva Svetog Nikole u Rva\u0161ima\" width=\"768\" height=\"1024\" srcset=\"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/crkva-svetog-nikole-rvasi1.jpeg 768w, https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/crkva-svetog-nikole-rvasi1-225x300.jpeg 225w\" sizes=\"auto, (max-width: 768px) 100vw, 768px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-43\" class=\"wp-caption-text\">Crkva Svetog Nikole u Rva\u0161ima<\/figcaption><\/figure>\n<p>Vjerovatno ova pri\u010da ima veze sa podizanjem Kenjovog spomenika. Naime, tom prilikom, Knjaz nije tra\u017eio konsenzus Rva\u0161ana, ali mu je jedan od njih, iz bratstva Gazivoda, do \u010dijeg je mi\u0161ljenja Knjaz dr\u017eao, kazao da je trebao podi\u0107i spomenik svim Ceklinjanima koji su uskakali u \u017dabljak, a ne samo Kenju.<\/p>\n<p>U Spomen domu u Rva\u0161ima nalazi se poseban eksponat na kome je zapisano:<\/p>\n<blockquote><p>Ovi junaci iz Rva\u0161a, bez uzmaha i bez straha, u\u010destvova\u0161e u osvajanju \u017dabljaka Crnojevi\u0107a 1835. godine, \u010dije bedeme pomo\u0107u stuba osvoji\u0161e i u grad usko\u010di\u0161e:<\/p>\n<p>Gazivoda Marki\u0161in Ivan (Iva\u0161)<\/p>\n<p>Gazivoda Vuk\u010dev Nikola<\/p>\n<p>Jankovi\u0107 Stankov Kenjo<\/p>\n<p>Kosti\u0107 Petrov Milo\u0161<\/p>\n<p>Kosti\u0107 Peri\u0161in Mali\u0161a<\/p>\n<p>Strugar Ivanov Prelo<\/p>\n<p>Strugar \u0110ukanov Petar<\/p>\n<p>\u0160ofranac Ota\u0161ev Nikola<\/p>\n<p>U ponovnom zauzimanju \u017dabljaka 1852. godine u\u010destvova\u0161e ovi Rva\u0161ani:<\/p>\n<p>Gazivoda Marki\u0161in Ivan<\/p>\n<p>Gazivoda \u0110uri\u0161in Marko<\/p>\n<p>Jankovi\u0107 Stankov Kenjo<\/p>\n<p>Kosti\u0107 Peri\u0161in Mali\u0161a<\/p>\n<p>Kosti\u0107 Petrov Milo\u0161<\/p>\n<p>\u0160ofranac Petrov Mijat<\/p><\/blockquote>\n<p>U Rva\u0161ima su ro\u0111ena dva priznata ceklinska junaka: Vuk Koi\u010din Kosti\u0107- Lje\u0161evi\u0107 i Kenjo Stankov Jankovi\u0107. \u017divjeli su u jednom vremenu, ali su pripadali dvjema generacijama. Vuk je ve\u0107 bio u poodmaklim godinama, kada je Kenjo tek nastajao<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\">[5]<\/a>.<\/p>\n<figure id=\"attachment_93\" aria-describedby=\"caption-attachment-93\" style=\"width: 600px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-93 size-full\" src=\"http:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/zidine-kuce-kenja-stankova.jpeg\" alt=\"Zidine ku\u0107e Kenja Stankova Jankovi\u0107a\" width=\"600\" height=\"800\" srcset=\"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/zidine-kuce-kenja-stankova.jpeg 600w, https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/zidine-kuce-kenja-stankova-225x300.jpeg 225w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-93\" class=\"wp-caption-text\">Zidine ku\u0107e Kenja Stankova Jankovi\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n<p>O Kenju je ve\u0107 bilo govora, a za Vuka treba re\u0107i da je pripadao bratstvu Kosti\u0107a. Me\u0111utim, njegovo juna\u0161tvo i ugled u Ceklinu bili su takvi da su ga svojili i \u0110ura\u0161kovi\u0107i i Jankovi\u0107i, jer je podjela bratstva Lje\u0161evi\u0107 na \u0110ura\u0161kovi\u0107e, Jankovi\u0107e i Kosti\u0107e bila jo\u0161 svje\u017ea. Vuk je bio maloga rasta i dosta ru\u017enog fizi\u010dkog izleda. Kadasu Hercegova\u010dki glavari do\u0161li na Cetinje i htjeli da vide Vuka Lje\u0161evi\u0107a,o \u010dijem juna\u0161tvu su slu\u0161ali, da ih ne bi razo\u010darao, Vuk im je pokazao jednog svog plemenika koji je bio skladno gra\u0111en, zgodan, a uz to idobar junak. Epska pjesma \u00abUdar na Salkovinu\u00bb, objavljena u Njego\u0161evom \u00abOgledalu srbskom\u00bb po\u010dinje stihovima:<\/p>\n<p>\u00bbBijela je pokliknula vila<br \/>\nsavrh Vesca, brda visokoga,<br \/>\nter klikuje u pitomu \u017dupu,<br \/>\nu Rva\u0161e, u selo krvavo,<br \/>\na na ime Lje\u0161evi\u0107a Vuka&#8230;\u00ab<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\">[6]<\/a><\/p>\n<figure id=\"attachment_92\" aria-describedby=\"caption-attachment-92\" style=\"width: 768px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-92\" src=\"http:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/rodna-kuca-vuka-koicinog-kostica.jpeg\" alt=\"Rodna ku\u0107a Vuka Koi\u010dinog Kosti\u0107a\" width=\"768\" height=\"576\" srcset=\"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/rodna-kuca-vuka-koicinog-kostica.jpeg 768w, https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-content\/uploads\/2015\/03\/rodna-kuca-vuka-koicinog-kostica-300x225.jpeg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 768px) 100vw, 768px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-92\" class=\"wp-caption-text\">Rodna ku\u0107a Vuka Koi\u010dinog Kosti\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n<p>Iz novije istorije sela, va\u017eno je ista\u0107i da su u Belvederskim demonstracijama 26. juna 1936. godine u\u010destvovala 33 mje\u0161tana od kojih je jedan poginuo, a \u010detvorica su ranjena.<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\">[7]<\/a><\/p>\n<p>U toku drugog svjetskog rata, iz Rva\u0161a je poginulo 16 boraca Narodno-oslobodila\u010dkog rata, tri mje\u0161tanina su strijeljana kao aktivisti NOP-a, a 16 mje\u0161tana stradali su kao \u017ertve fa\u0161isti\u010dkog terora. \u00a0Rva\u0161i su dali dva narodna heroja: Du\u0161ana Andrijina Strugara i dr Iliju Filipova Kosti\u0107a.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Reference:<\/strong><br \/>\n<a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Dr Pavle S. Radusinovi\u0107, Naselja Stare Crne Gore, posebni dio, Srpska akademija nauka i umetnosti i Narodna knjiga, Beograd, 1985, str. 281.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> Na eksponatu koji se nalazi u Spomen domu u Rva\u0161ima, a u kojemu se govori o istorijatu sela, stoji da su, prije naseljavanja Ceklinjana, u Rva\u0161ima \u017eivjela bratstva Marovi\u0107i i Nikoli\u0107i.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> Andrija Jovi\u0107evi\u0107: Rije\u010dka nahija, CID, Podgorica 1999, str. 208.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> Dr Pavle S. Radusinovi\u0107, Naselja Stare Crne Gore-Posebni dio, op. cit, str. 281.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[5]<\/a> Pri\u010dao mi je Savo Sorat sa Rije\u010dkoga Grada da je Kenjova majka, Bistra, bila odiva Sorata i da je umrla kada je Kenju bilo pet godina. Kenjo je imao i mla\u0111ega brata, koji se zvao D\u017eanjo. Poslije maj\u010dine smrti, oba su kao djeca proveli jedno vrijeme na Rije\u010dkom Gradu i brigu o njima vodila je Savova prababa Make, koja je vjerovatno bila Bistrina majka. Make je do\u017eivjela duboku starost i umrla je u 105. godini \u017eivota.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[6]<\/a> Petar Petrovi\u0107 Njego\u0161, <em>Ogledalo srbsko; <\/em> \u00abProsveta\u00bb, Beograd, 1951, str. 468.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[7]<\/a> Vidi: dr Ilija Kosti\u0107, <em>Zna\u010daj Belvederskih doga\u0111aja i u\u010de\u0161\u0107e mje\u0161tana sela Rva\u0161i u njima<\/em>, Istorijski institut Crne Gore, Titograd, 1986. godine. (Onda\u0161nje jugoslovenske vlasti bile su uhapsile Petra Savova Gazivodu dva dana prije Belvederskih demonstracija, zbog \u010dega je bio onemogu\u0107en da u njima u\u010destvuje). Vidi Prilog 6.<\/p><\/blockquote>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote><p><strong>Tekst koji ste upravo pro\u010ditali je preuzet iz knjige &#8220;Zapisi&#8221;, autora Branka Vladova Kosti\u0107a iz Rva\u0161a (IP &#8220;Va\u0161a knjiga&#8221;, Beograd i &#8220;Pegaz&#8221;, Bijelo Polje, 2005)<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rva\u0161i su grani\u010dno mjesto biv\u0161e Rije\u010dke i Lje\u0161anske nahije, odnosno biv\u0161eg Cetinjskog i Titogradskog sreza, a danas op\u0161tina Cetinje i Podgorica. Jednako je udaljeno od ova dva grada, oko 13 kilometara. Sa Lje\u0161anskom nahijom selo se grani\u010di od sjevera i sjeveroistoka. Isto\u010dno je selo Bobija, ju\u017eno su Dru\u0161i\u0107i, zapadno su Meterizi, a sjeverozapadno od Rva\u0161a [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-template-full.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-22","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":94,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/22\/revisions\/94"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}