{"id":160,"date":"2015-05-25T20:18:15","date_gmt":"2015-05-25T19:18:15","guid":{"rendered":"http:\/\/rvasi.me\/ceklin\/?page_id=160"},"modified":"2015-06-19T16:57:26","modified_gmt":"2015-06-19T15:57:26","slug":"velja-gora","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/velja-gora\/","title":{"rendered":"Velja gora"},"content":{"rendered":"

Iako administrativno ne pripada Rva\u0161ima, Velja gora je upe\u010datljiv geografski objekat, brdo vidljivo iz ve\u0107eg dijela sela. U nastavku je tekst o Veljoj gori iz knjige “Iz pro\u0161losti Lje\u0161njana i Rov\u010dana”, autora Vida D. \u0110uri\u0161i\u0107a, izdanje 2004. godine.<\/em><\/p>\n

\"Velja<\/p>\n

Velja gora je uzvi\u0161enje, uglavnom kre\u010dnja\u010dkog sastava, i spada u red niskih planina. Sa vi\u0161e podataka u kojima se pominje broj tri, kao da simbolizuje tri prsta, kako u detaljima \u0161to je stvorila priroda, tako i u detaljima koje su stvarali ljudi.<\/p>\n

U narodu se mogu \u010duti tri imena: Velja gora, Sveta gora i Ilino brdo.<\/p>\n

Velja gora se mo\u017ee dijeliti na tri dijela ili nivoa: prvi ili podno\u017eje, drugi ili srednji i tre\u0107i ili vrh.<\/p>\n

Prvi nivo po\u010dinje od tri sela: Bre\u017eine, Rva\u0161i i Meterizi ili od tri mjesta sa periferije tih sela: ispod Suvoga korita, od Careva laza i od Potoka. Magistrala Podgorica \u2013 Cetinje ide preko Careva laza pored samog podno\u017eja Velje gore.<\/p>\n

Iznad magistrale, od podno\u017eja Velje gore, izdi\u017eu se tri brda\u0161ca zvana Leperi\u0107 ili Velji kr\u0161, Lipova ili Bijela glavica i Kolovranj ili Vranj. Prostor izme\u0107u ovih brda do pola njihove visine ispunjen je te\u0161ko prohodnim stijenama koje su sa pomenutim brdima bile polo\u017eaj lijevog krila crnogorske vojske za boj na Carevu lazu.<\/p>\n

Podno\u017eje ili prvi nivo Velje gore izdi\u017ee se i zavr\u0161ava kod tri sela: Gradac, Parci i Zagora.<\/p>\n

Od ova tri sela izdi\u017ee se drugi ili srednji nivo do tri dola: Duboki do, Krstati do i Dugi do. Najinteresantniji je tre\u0107i nivo ili vrh koji se di\u017ee od pomenuta tri dola.<\/p>\n

Za Velju goru umaju tri pjesme koje su se mogle \u010duti od \u010dobana Veljom gorom ili na igrankama na\u0161e omladine.<\/p>\n

Na Veljoj gori ima tri pe\u0107ine. Najzna\u010dajnija je Vilina pe\u0107ina za koju se pri\u010da da je u njoj \u017eivjela vila.<\/p>\n

Veljegorska vila, po predanju, bila je posestrima sa lov\u0107enskom i durmitorskom tako da su dolazile u goste pa su povremeno u pe\u0107ini \u017eivjele tri vile.<\/p>\n

Kada je rova\u010dki vojvoda Vuksam Bulatovi\u0107 gradio crkvu na Veljoj gori za \u010ditavo vrijeme gradnje u pe\u0107ini su \u017eivjela tri stanara, vojvoda Vuksan i dva majstora \u0161to su do\u0161li sa vojvodom radi izgradnje crkve.<\/p>\n

Najve\u0107a je pe\u0107ina Ubli\u0107. Kada bi njoj neko izmjerio tri dimenzije uvjerio bi se da je duga\u010dka ne\u0161to oko 13 metara, \u0161iroka ne\u0161to oko 6 metara a visoka do sredine krova vi\u0161e od 4 metra. Sva je od jednog kamena, u njoj su povremeno za vrijeme rata drugog svjetskog \u017eivjele neke porodice.<\/p>\n

Cjelokupna povr\u0161ina Velje gore po katastru ima tri kategorije vlasni\u0161tva. 1. Crkvovina, 2. dru\u0161tveno ili komun i 3. privatno.<\/p>\n

Komun je vlasni\u0161tvo tri sela: Paraca, Gradca i Zagore.<\/p>\n

Na Veljoj gori ima tri objekta: crkva, bistijerna i trigonometrijska ta\u010dka.<\/p>\n

Najva\u017eniji je objekat crkva, zadu\u017ebina vojvode Vuksana Bulatovi\u0107a.<\/p>\n

Crkva je ra\u0111ena tri puta. Prvi put 1696. godine, drugi pot renovirana i dogra\u0111ena 1903. godine i tre\u0107i put obnovljena 2000. godine.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu crkva je manjim opravkama popravljana tri puta, krov dva puta a jednom su mijenjana vrata.<\/p>\n

Crkva je osvje\u0161tavana tri puta.<\/p>\n

Osvje\u0161tavala su je tri mitropolita, prvi put Sveti Petar Cetinjski, drugi put Mitrofan Ban i tre\u0107i put Mitropolit Amfilohije Radovi\u0107.<\/p>\n

Posve\u0107ena je svecu u \u010dijem veli\u010danstvenom zvanju pored imena stoje tri rije\u010di sveti, prorok i gromovnik Ilija.<\/p>\n

Do obnove 2000. godine imala je troje vrata, glavna, ulazna na zapadnoj strani, sporedna na sjevernoj i oltarska vrata.<\/p>\n

Drugi objekat je bistijerna u stanom kamenu od jednog komada sve bezmalo samo \u0161to nije samotvor.<\/p>\n

Tre\u0107i objekat je trigonometrijska ta\u010dka sa brojem 702 koji ozna\u010dava nadmorsku visinu Velje gore.<\/p>\n

To je ujedno i mednik izme\u0111u tri vlasni\u0161tva imovine: crkvovne, komuna i privatnog. Crkvu je kao \u0161to sam naveo podigao veliki vojvoda Vuksan Bulatovi\u0107. Po\u0161to se nastavlja sa trojkama da ukratko opi\u0161em kako je do\u0161ao na ideju da gradi crkvu na Veljoj gori.<\/p>\n

Turci su na prevaru uhapsili tri vojvode, rova\u010dkog Vuksana Bulatovi\u0107a, vasojevi\u0107kog vojvodu Vasa i vojvodu Lije\u0161a od Pipera. Zatvore ih u skadarski zatvor. Iz tog zatvora kroz gvozdene re\u0161etke malog prozora ni\u0161ta nijesu mogli vi\u0111eti sem vrh Velje gore. Vojvoda Vuksan dade sebi zavjet ako iza\u0111e \u017eiv iz zatvora da \u0107e na onom brdu podignuti crkvu.<\/p>\n

Na Ilin-dan 2. avgusta skadarski vezir po\u0161alje tri d\u017eelata, jednog sa skrivenom sabljom i dva pratioca da vojvodama odsijeku glave. Kada su d\u017eelati otvorili zatvorska vrata prozovu Vasojevi\u0107 Vasa i reknu mu da izlazi da ide ku\u0107i, vojvoda iza\u0111e d\u017eelatu mu odsije\u010de glavu. Dva d\u017eelatova pratioca mrtvog vojvodu odnesu na drugu stranu zatvora. Zatim prozovu vojvodu Lije\u0161a od Pipera sa njim postupe kao i sa vasojevi\u0107kim vojvodom. Prozovu rova\u010dkog vojvodu Vuksana. Vuksan iza\u0111e, odmah uo\u010di neku krvavu mrlju i ustanovi \u0161ta se desilo.<\/p>\n

Vojvoda upotrijebi tri svoje vrline: pamet, juna\u0161tvo i snagu. Na brzinu ka\u017ee d\u017eelatima da je na njemu zlatna ko\u0161ulja, da je zlato lako kvarljivo ako se okrvavi i da on \u017eeli \u010distu ko\u0161ulju da daruje turskom veziru. Zatra\u017ei da mu odrije\u0161e ruke da bi skinuo ko\u0161ulju. D\u017eelati se slakome na zlato i odve\u017eu mu ruke. U tom trenutku vojvoda hitro udari d\u017eelata nogom sa prednje strane. D\u017eelat pada, udara glavom o vratnici zatvroskih vrata.<\/p>\n

Vojvoda hitro uzima sablju, posije\u010de iznena\u0111ene d\u017eelatove pratioce a zatim i d\u017eelata.<\/p>\n

Uspijeva da pobjegne sa otetom sabljom i na putu do Rovaca odmara po nekoliko dana kod tri prijatelja u Crmnici, na \u010cevu i u Zagredi. Nakon nekog vremena odmaranja i oporavka u Rovcima do\u0111e na Gradac i podigne crkvu na Veljoj gori o \u010demu sam ve\u0107 pisao.<\/p>\n

Prije neku godinu tri preduze\u0107a iz Podgorice izgradila su na Veljoj gori tri objekta, repetitor i dvije poslovne ku\u0107ice.<\/p>\n

Prema nekim podacima crnogorska vojska je zaplijenila u toku boja na Carevu lazu ne\u0161to vi\u0161e od 40 turskih barjaka, manjih i ve\u0107ij jedinica i dr\u017eavnih. Od tog broja \u010deta grada\u010dko-para\u010dka zaplijenila je tri, jednu ve\u0107u i dvije manje. Barjaktar na\u0161e \u010dete bio je vazda (tradicionalno) Rai\u010dkovi\u0107, tako da su tri zaplijenjene turske zastave date barjaktaru Rai\u010dkovi\u0107u. Jedna od tih zastava bila je ve\u0107a i za Turke va\u017ena, pa su za njom tragali i ustanovili da je na Gradcu.<\/p>\n

Tragaju\u0107i za tom zastavom civilna turska delegacija je dolazila na Gradac tri puta. Po\u0161to je nijesu uspjeli na\u0107i zaprijetili su da \u0107e udariti sa vojskom i uni\u0161titi Gradac.<\/p>\n

Da bi je sakrio barjaktar Rai\u010dkovi\u0107 i njegova dva ro\u0111aka, sve tri zastave zamo\u010de u rastopljeni vosak i takve ih zakopaju u crkvi na Veljoj gori.<\/p>\n

U vezi s tim sa\u010duvana su tri podatka. Prvi da su zavo\u0161tane, drugi da su zakopane i tre\u0107i da su od vrata na udaljenju od metar ipo.<\/p>\n

Pala su u zaborav tri podatka. Prvi, od kojih od troje vrata, drugi u kojemu pravcu od vrata: pravo, lijevo ili desno i, tre\u0107i, na kojoj dubini. S obzirom na dugo vrijeme kao i da je crkva bila izlo\u017eena raznim nevremenima, prilikom obnove crkve 2000. godine se odustalo od traganja istih.<\/p>\n

Tre\u0107i nivo ili vrh Velje gore izme\u0111u okolnih brda izdi\u017ee se i skuplja u vidu sastavljena tri prsta kao da \u0107e da se u \u010dudu krsti svemu ovome.<\/p>\n

Ja bih ukratko svoj komentar sveo na tri rije\u010di. Ovo nema ni\u0111e.<\/p>\n

\"Velja
Velja gora, pogled sa Kova\u010deva dola<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

KRATKE PJESME O VELJOJ GORI<\/strong><\/p>\n

Prva<\/em><\/p>\n

Velja goro kr\u0161evita<\/p>\n

kako si mi ponosita,<\/p>\n

Velja goro brdo velje<\/p>\n

ne gledam te od ne\u0111elje,<\/p>\n

ne gledam te od ne\u0111elje<\/p>\n

pa me na te vuku \u017eelje<\/p>\n

Druga<\/em><\/p>\n

Velja goro vrh od gore<\/p>\n

vrhovi te drugi kore<\/p>\n

vrhovi te drugi kore<\/p>\n

salomi se malo dolje.<\/p>\n

Velja gora odgovara<\/p>\n

Slu\u0161ajte me brda stara<\/p>\n

ne mogu se salomiti<\/p>\n

ne\u0107u goste ostaviti<\/p>\n

imam vile u pe\u0107inu<\/p>\n

imam sveca na visinu<\/p>\n

imam sveca i svetinju<\/p>\n

Vuksanovu zadu\u017ebinu<\/p>\n

Tre\u0107a<\/em><\/p>\n

Veljom gorom ovce pasu<\/p>\n

\u010dini mi se dragoga su<\/p>\n

ovce pasu \u010daktar puca<\/p>\n

veselo mi srce kuca.<\/p>\n

Ja po\u017eurih do \u010daktara<\/p>\n

al me dragi razo\u010dara<\/p>\n

srce moje hvata tuga<\/p>\n

kod dragoga bje\u0161e druga<\/p>\n

moj dragane jadan bio<\/p>\n

\u0161to si ovo uradio<\/p>\n

ne\u0107u vi\u0161e voljet njega<\/p>\n

ja \u0107u dragog vjernijega.<\/p>\n

Ilija \u0107e prorok sveti<\/p>\n

moje kletve prenijeti<\/p>\n

 <\/p>\n

IZ ISTORIJE CRKVE<\/strong><\/p>\n

Crkvu je izgradio rova\u010dki vojvoda Vuksan Bulatovi\u0107 1696. godine.<\/p>\n

Vojvoda Vuksan je do\u0161ao na ideju za gradnju crkve na Veljoj gori u turskom zatvoru u Skadru iz kojeg je kroz mali prozor mogao vidjeti samo vrh Velje gore i zavjetovao se ako ikada iza\u0111e iz zatvora da \u0107e na tome vrhu podi\u0107i crkvu.<\/p>\n

Ba\u0161 na Ilin-dan 2. avgusta skadarski vezir po\u0161alje tri d\u017eelata sa skrivenom sabljom da trojici vojvoda posijeku glave. Kada su ga prozvali, vojvoda Vuksan je uspio da prevari d\u017eelate. Otme sablju, posije\u010de tri d\u017eelata i u bjegstvu posije\u010de stra\u017eara na mostu na Bojani i preko Crmnice, \u010ceva, Zagrede i Bjelopavli\u0107a sa otetom turskom sabljom pobjedonosno do\u0111e junak u juna\u010dka Rovca.<\/p>\n

Nakon nekoliko vremena odmaranja u Rovcima do\u0111e na Gradac sa dva majstora radi gradnje crkve. Ispri\u010da Gra\u010danima i Par\u010danima ko je i za\u0161to je do\u0161ao.<\/p>\n

Njegovu ideju mje\u0161tani su svesrdno prihvatili i obe\u0107ali mu svaku pomo\u0107, a vojvoda je svakodnevno pri\u010dao o svom putovanju i uspjehu nad Turcima.<\/p>\n

Za vrijeme gradnje vojvoda i dva majstora stanovali su u Vilinoj pe\u0107ini a mje\u0161tani su im donosili hranu.<\/p>\n

Crkva je ozbiljnije obnavljana 1903. i 2000. godine. U obnovi finansijski je u\u010destvovala Mitropolija Crnogorsko-primorska, mitropolit Amfilohije Radovi\u0107, gra\u0111ani Rovaca i Lje\u0161anske nahije.<\/p>\n

Majdan odgovaraju\u0107eg kamena za gradnju crkve na\u0111en je na oko 800 metara a plo\u010de od kamena za pokrivanje na oko 3 km daleko od crkve i sve su to ljudi nosili na ramenima uz veliki uspon i bez puta.<\/p>\n

Crkva je posve\u0107ena SVETOM PROROKU \u2013 GROMOVNIKU ILIJI.<\/p>\n

Crkva je osvje\u0161tavana tri puta. Osvje\u0161tavali su je tri mitropolita: Sveti Petar Cetinjski, Mitrofan Ban i Mitropolit Amfilohije Radovi\u0107.<\/p>\n

Crkva je saborna, narod se okuplja na Ilin-dan. Obavi se bogoslu\u017eenje, poslije \u010dega se nastavi sa programom uz \u010da\u0161u pi\u0107a i malu zakusku.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tekst koji ste upravo pro\u010ditali je preuzet iz knjige “Iz pro\u0161losti Lje\u0161njana i Rov\u010dana”, autora Vida D. \u0110uri\u0161i\u0107a, izdanje 2004. godine.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako administrativno ne pripada Rva\u0161ima, Velja gora je upe\u010datljiv geografski objekat, brdo vidljivo iz ve\u0107eg dijela sela. U nastavku je tekst o Veljoj gori iz knjige “Iz pro\u0161losti Lje\u0161njana i Rov\u010dana”, autora Vida D. \u0110uri\u0161i\u0107a, izdanje 2004. godine. Velja gora je uzvi\u0161enje, uglavnom kre\u010dnja\u010dkog sastava, i spada u red niskih planina. Sa vi\u0161e podataka u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"page-template-full.php","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-160","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/160","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=160"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/160\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":174,"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/160\/revisions\/174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/rvasi.me\/ceklin\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=160"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}